Prvotna župna crkva sv. Nikole u Božavi danas je grobljanska crkva sv. Križa. Pretpostavlja se da potječe iz ranoga srednjeg vijeka. “Na to upućuje i podatak da je već koncem 14. st. bila toliko trošna da ju je bilo potrebno iznova sagraditi” – piše prof. Emil Hilje (Radovi Filoz. fak. u Zadru, knj. 17. 1992. str. 129).
Naime, 29. svibnja 1385. obavezao se Bartul, zadarski graditelj, Maroju i Kršulu Hrvatiniću iz Božave da će sagraditi u Božavi, na mjestu prvotne, novu crkvu u čast sv. Nikole – “ecclesia Sancti Nicolai de Bosava”. Ta je crkva napuštena 1882. jer je te iste godine sagrađena u blizini župnog doma nova crkva, također posvećena sv. Nikoli, biskupu.
Stara crkva na groblju danas se zove crkva sv. Križa jer je sačuvala vrijednu drvenu gotičku skulpturu, poznato raspelo iz prve pol. 15. st., velike umjetničke vrijednosti. Visina je Isusova tijela, korpusa, 170 cm, a obojeno je temperom. Stručno je obnovljeno u Ljubljani, a danas se čuva u župnoj crkvi. Na nadvratniku grobljanske crkve vidi se reljef sv. Nikole s arapskim brojkama uklesanom godinom 1469.
Kod obnove crkve 1955. god. pronađena su dva preromanička pluteja s pleternim ukrasima, oltarne pregrade iz ranohrvatskog doba (99 x 78 cm). “Imaju znatnu vrijednost jer su ukrašeni zanimljivim i rijetkim ornamentalnim kompozicijama” (I. Petricioli, Zadarsko otočje, zbornik, Zadar 1974., str. 86).
Na temelju pluteja predromaničku fazu Crkve Sv. Križa u Božavi mogli bismo datirati u konac 8. odnosno na sam početak 9. st. Međutim, ima naznaka da bi ova crkva mogla bili i starija od ovog vremena. Naime, oko 1 km sjeverno od nje, u božavskom polju, uz bunar zvan Šipnata, nalazi se poklopac ranokršćanskog sarkofaga. Njegove dimenzije iznose: dužina 196 cm, širina 88 cm, visina oko 45 cm. Poklopac je dugo vremena bio okrenut naopako jer je služio kao pojilo za stoku. Ima oblik dvoslivnog krova s akroterijima na kutovima.
Prema pričanju lokalnog stanovništva, nekad se u blizini nalazio i sanduk sarkofaga, koji je danas izgubljen, odnosno vjerojatno je prekriven zemljom. Opisani poklopac pripadao je sarkofagu salonitanskog tipa. Takvih sarkofaga u Dalmaciji je nađen relativno velik broj, a proizvođeni su tijekom 5. i 6. st. u Saloni.
Ovaj poklopac značajna je indicija da je na području Božave postojao ranokršćanski kultni objekt. Da li se on krije u temeljima Crkve Sv. Križa (Sv. Nikole) ili je riječ o nekoj drugoj crkvi, teško je za sada utvrditi.
Valja napomenuli da se oko 300 m sjeveroistočno od mjesta gdje leži poklopac sarkofaga nalazi Crkva Sv. Nediljice (Nediljno), koja je gotičko-baroknih osobina, a u srednjem vijeku bila je posvećena Sv. Bartolomeju, svecu čije je štovanje bilo vrlo rašireno u ranokršćanskom vremenu. Ranokršćanski kultni objekt u Božavi nastao je u neposrednoj blizini više antičkih objekata. Na njihovo postojanje navode brojni ulomci keramike razasuti po božavskom polju i na okolnim gradinama (Nediljno, Gračina i Kruna).*
*A. Uglešić, Tragom ranokrščanskih i predromaničkih spomenika na Dugom otoku, Izvorni znanstveni članak, Filozofski fakultet u Zadru, 1993.
